NAJAVA POVEĆANJA MINIMALNIH PENZIJA NA 450 € - EFEKTI

Prema najavi iz Vlade minimalne penzije bi sa povećale sa 300€ na 450€ ili za 50%.

Komentar:

  • Jednokratno povećanje minimalne penzije od 162,45€ koje su primali 16.675 korisnika u 2022. godini povećala se na zajedno sa  na 253,61€ čime se povećao broj korisnika na 40.162. Ukupno povećanje ovog sa najavljenim povećanjem u januaru 2024. god. značiće porast minimlane penzijeod 234% ili 2,34 puta. Minimalna penzija više nego udvostručena pokazuje koliko su bile niske penzije. Međutim, to pokazuje koliko je preko 100.000 penzionera oštećeno jer njih 63.325 korisnika nije dobilo adekvatno povećanje penzija (neki su dobijaju 150€ a neki ... 50€ ... 1€) kao ovih sa minimalnom penzijom i njih 40.000 penzionera koji uopšte nijesu dobili nikakvo povećanje kada i minimalne penzije. U 2024. god. biće nezadovoljni svi korisnici minimalnih penzija, njih 80.000 jer se najavljuje da za njih neće biti redovnog usklađivanja penzija po osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije.
  • Selektivno povećanje penzija koje se odnosi na najniže penzije povećava broj penzionera sa minimalnom penzijom sa 16.675 ili 14% na 40.162 korisnika (porast 240%) ili 33% ukupnog broja penzionera poslije prvog povećanja a biće ih poslije najavljenog povećanja u januaru 2024. god. oko 80.000 ili 66% ukupnog broja korisnika (Model penzija iz bivšeg SSSR-a: svi penzioneri istu penziju).
  • Ovakav pristup "brige" za penzionere otkriva neetički pristup tretiranju penzionera kao biološka bića koja treba samo da preživljavaju. Ovakav animalistički pristup je moralni poraz Crne Gore u trećoj deceniji 21. vijeka.
  • Jednokratna povećanja penzija vrše se na nepravedan način jer se svi penzioneri ne tretiraju na isti način.
  • Nepravedan tretman penzionera, tj. selektivnim povećanjem samo najnižih penzija je u suprotnosti sa čl. 112 Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju kojim se propisuje utvrđivanje visine penzije shodno ostvarenim zaradama, tj. izdvojenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje i dužine radnog staža. Direktna posledica je brisanje razlike između većine penzija po osnovu izdvajanja doprinosa i dužine radnog staža tako da istu, i to minimalnu penziju, imaju penzioneri sa 15 god. staža i oni sa 30 godina staža; kao i oni koji su npr. duplo više izdvajali doprionsa za penzijsko osiguranje tokom svog radnog vijeka.
  • Po sadašnjem modelu međugeneracijske solidarnosti, uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih su prihodi Fonda PIO prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Međutim, ta sredstva se znatnim dijelom koriste kao socijalna sredstva penzionerima koji više dobijaju nego što su izdvojili u svom radnom vijeku.

 

 

Odnos broja zaposlenih prema jednom penzioneru u 2023. god. ima pozitivan trend i u februaru ove godine je dostigao nivo od 2,11 na jednog penzionera iz avgusta 2022. god., ali nije nadmašen odnos iz jula prošle godine. Ovaj pokazatelj i dalje ostaje dugoročno nizak i nepovoljan.

zaposleni_prema_penzioneru.png

 

 

 

Pregled prihoda i izdataka pokazuju pogrešnu politiku izdataka Fonda PIO:

Izdaci za penzije i druga prava 2022 Struktura
Starosna penzija                              285.685.784 61%
Invalidska penzija                                64.630.348 14%
Porodična penzija                                97.646.349 21%
Naknade                                  8.664.859 2%
Dodaci                                  1.598.207 0%
Ostala prava                                11.959.076 3%
                               470.184.623 100%
Doprinosi                              406.283.115  

Komentar:

  • Izdaci za starosne i invalidske penzije čine samo 86% izvornih prinosa iz doprinosa. Penzije su niže od izdvajanja putem doprinosa i treba ih povećati za najmanje 25% u prosjeku. Penzioneri znatno oštećeni zbog niskih primanja u odnosu šta su izdvajali tokom svog radnog vijeka. Država im ne vraća u cjelosti svojevremeno odvojena sredstva putem penzionih doprinosa jer ih koristi za razna socijalna davanja koja rastu iz godine u godinu.  
  • Ostali izdaci nemaju karakter penzija jer su u okviru socijalne politike koje treba odvojiti u poseban fond i naći im odgovarajuće izvore iz socijalnih davanja. Porodične penzije, na primjer, čine čak 1/3 starosnih penzija ili 21% ukupnih penzionih izdataka koji iznose 470,2 miliona €. Razne naknade, dodaci i prava iznose 22,2 miliona € ili 5,5% izvornih prihoda.
  • Penzioneri kao ranjiva grupa siromašni i ignorisani od Države.   

 

Prema podacima sa stranice Trading Economics[1], najvišu godišnju inflaciju u 2022. godini od čak 255 posto ima Zimbabve, zatim slijede Venecuelu (157 posto), Libanon (158 posto), Sirija (134 posto) i Sudan (107 posto). Prema istom izvoru, najveću stopu inflacije u Evropi imala je Turska - 64 posto, zatim Moldavija (31 posto), Ukrajina (27%), Mađarska (23%), Latvija (22 posto), Litva (22 posto), Estonija (18 posto), Crna Gora (18 posto) i Bugarska (17 posto). Bosna i Hercegovina nalazi se na 12. mjestu s povećanjem inflacije od 16 posto, Srbija je zauzela 15. mjesto (15 posto), a Hrvatska se našla na 17. mjestu s 14 posto. Prema Izvještaju Monstata porast potrošačkih cijena u Crnoj Gori u 2022. godini iznosio je 17,2 procenata[2].

Kada je u pitanju crnogorska ekonomija, pokazalo se privredni sistem, nakon decenije ekonomske distorzije, nije mogao da izbalansira brojne neravnoteže i duboko ukorijenjene sistemske deformacije kao što su visok spoljni dug, budžetski deficit, niska pokrivenost uvoza izvozom, visoko učešće sektora usluga u privrednoj strukturi, visoka nezaposlenost i drugo. Jednim dijelom podstaknute geostrateškim izazovima kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza i sl., navedene poteškoće su vremenom svom jačinom izbile na površinu, što se kada je u pitanju visoka stopa inflacije manifestuje sve lošijim životnim standardom i sl, posebno brojne grupacije primaoca penzije i raznih drugih vidova socijalne pomoći.  

Vlada Crne Gore je u međuvremenu nastojala je da ublaži rast cijena pojedinačnim “mjerama” kao npr. smanjenjem akciza na naftne derivate, zatim te nekim vidom administrativne “kontrole” cijena jednog broja osnovnih životnih namirnica. Međutim, kako su navedene mjere osmišljene na brzinu, s tim nisu bile sistemskog karaktera, dakle, dugoročno prijemčive, sve se na koncu svelo na pokušaj da se u oboljelo tkivo naše privrede ugrade faktori ekonomske prinude. Time su se dodatno podstakle monopolističke strukture koje su za sebe prigrabili vodeći domaći trgovinski lanci, čime su stvoreni “uslovi” za još veću inerciju, razne vidove neodgovornosti, socijalizaciju rizika i redistribuciju siromaštva, pa sve do pokušaja nacionalizacije svega i svačega. Ujedno, nastavljena potrošnja bez pokrića, visok uvoz svega i svačega, repromaterijala, robe široke potrošnje i drugo, izazvali su težak rascjep u budžetu što se pokušalo amortizovati dodatnim i skupim zaduživanjem, a sve skupa je hranilo inflaciju. Time je, po svojoj prirodi kancerogena, inflaciona spirala svojim krakovima obuhvatila sve domaće privredne tokove, s tim da prijeti da metastazira, što rezultira daljim socijalnim raslojavanjem, poremećajima na tržištu rada, pri čemu se radi o visokoj nezaposlenosti i odlivu nezaposlene omladine, tj. socijalnog kapitala. S obzirom na visoku uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije, ovo nije iznenađujuće, i može se očekivati i u narednom periodu. Dostignuti nivo inflacije u zemljama u regionu u periodu 2018.-2022.godina prikazan je na grafiku koji slijedi.

Inflacja.png

 Izvor: EBRD Transition Report 2022-23: Business Unusual.

Naš inflatorni proces nije od juče, a ispisane hipoteke na račun budućnosti po osnovu prekomjernog i neproduktivnog zaduživanja koje se ovih dana kao proces odvija na dnevnom nivou, pristižu u vidu enormnih otplata svih dospjelih obligacija tokom ove i narednih godina. Konačno, kao posljedica deindustrijalizacije, s tim da učešće prerađivačke industrije i dalje nastavlja da smanjuje, može se objasniti visoko učešće sektora usluga u strukturi bruto društvenog proizvoda od preko 60 procenata. Konačno, brine spoznaja da je neracionalna i prevelika domaća potrošnja praćena neracionalnim sistemom državnih institucija i mnoštvom činovnika u javnoj upravi, što su samo neki od ključnih uzročnika daljeg rasta inflacije. U takoj situaciji logično dolazi do usijanja i zaoštravanja vremenom niza nagomilanih protivrječnosti, a ekonomska kriza se na nacionalnom nivou pretvara u političku.

[1] Putnikofer.hr/zivot/koje-zemlje-imaju-najvecu-inflaciju

[2] Monstat, Izvještaj br.1/2023; decembar 2022,godina

 

SVA USKLAĐIVANJA PENZIONERA U 2022. I 2023. GODINI

  • od 1. januara 2020. godine penzije povećana za 0,53% (odnosi se na 2021. god.)
  • od 1. maja 2022. godine povećane za 8,15%
  • od 1. septembra 2022. godine povećane za 4,35%
  • od 1. januara 2022. godine vanredno usklađene za 36% a od 01. septembra 10% (vanredno usklađivanje samo najnižih penzija)
  • od 1. januara 2023. god. penzije uvećane za 2,5% (odnosi se na 2022. god.)

Komentar:

  • Penzije su se uskladile za 2022. god. 3 puta što nije u skladu sa čl. 58 Zakona, koji propisuje kvartalno usklađivanje, što je četiri puta u toku godine. U istom članu Zakona, kontradiktorno se navodi 3 termina usklađivanja u toku godine.
  • Vanrednim usklađivanjem od ukupno 45% obuhvaćene samo najniže penzije a ne i ostale penzije, što je nezakonito jer je time narušen model usklađivanja penzija propisan Zakonom. 

Usklađivanje penzija po zakonskom modelu u poslednjih 5 godina uglavnom bilo na štetu penzionera. To pokazuje sljedeća tabela:

USKLAĐIVNJE ZA 2022. princip bruto zarada princip neto zarada
rast dec2022/dec2021 12,22% 35,38%
inflacija 17,20% 17,20%
Usklađivanje 15,95% 30,84%
PIO 16,05%  
     
     
USKLAĐIVNJE ZA 2021. princip bruto zarada princip neto zarada
rast dec2021/dec2020 1,28% 1,90%
inflacija 4,60% 4,60%
Usklađivanje 3,77% 3,92%
PIO 0,99%  
     
     
USKLAĐIVNJE  ZA 2020. princip bruto zarada princip neto zarada
rast dec2020/dec2019 1,29% 1,35%
inflacija -0,90% -0,90%
Usklađivanje 0,75% 0,78%
PIO 0,53%  
     
     
USKLAĐIVNJE  ZA 2019. princip bruto zarada princip neto zarada
rast dec2019/dec2018 0,91% 1,36%
inflacija 1,60% 1,60%
Usklađivanje 1,09% 1,42%
PIO 0,75%  
     
     
USKLAĐIVNJE  ZA 2018. princip bruto zarada princip neto zarada
rast dec2018/dec2017 6,98% 0,59%
inflacija 1,90% 1,90%
Usklađivanje 5,71% 0,92%
PIO 2,00%  

 

Usklađivanje je u većini godina bilo niže nego što je trebalo da bude. Odstupanje je najviše bilo u 2021., 2020. i 2028. god. ako se posmatra princip uzimanja u obzir kretanje prosječne bruto plate.

Međutim, ako bi obračun bio po principu kretanja neto plate, što je pravičniji pristup i opravdaniji, u tom slučaju penzioneri su u 2022. god. oštećeni za povećanje od čak 15%. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

INFORMACIJA O FINANSIJSKOM POSLOVANJU FONDA PIO U 2022. GOD.

  • Jednokratna novčana pomoć od 50,00 € korisnicima koji primaju penziju ispod prosječne penzije (299,06 €), uključujući i korisnike srazmjerne penzije u ukupnom iznosu od 3.895.250 € za 77.900 penzionera.
  • Jednokratnu pomoć:
    • 200,00 € penzionerima koji primaju penziju u iznosu do prosječne koja iznosi 359,31 €;
    • 100,00 € penzionerima čiji se iznos penzije kreće u intervalu od prosječne penzije do iznosa minimalne zarade, tj. od 359,32 € do 450,00 €;
    • 50,00 € penzionerima čiji se iznos penzije kreće u intervalu od iznosa minimalne zarade do iznosa potrošačke korpe, tj. od 450,01 € do 793,90 €;
    • 100,00 € penzionerima korisnicima srazmjerne penzije koji primaju penziju do iznosa prosječne penzije, koja iznosi 359,31 €, i
    • 50,00 € penzionerima korisnicima srazmjerne penzije čiji se iznos penzije kreće u intervalu od prosječne do iznosa potrošačke korpe, tj. od 359,32 € do793,90 €.

KOMENTAR:

  • Česte pomoći socijalnog karaktera jasno ukazuju da su penzije niske, tj. da ne omogućavaju normalan život. Penzije su niske ne samo minimalne već i sve ostale.
  • Socijalna davanja još više smanjuju raspone između minimalne penzije i svih ostalih penzija, koji je, inače, nezakonito nastao vanrednim usklađivanjem minimalnih penzija.
  • Nije poznato na osnovu čega se ustanovljavaju iznosi pomoći za razne kategorije pojedinih penzija što sve upućuje na proizvoljnost. Ovo u suštini nije usmjerena na poboljšanju standarda penzionera jer bi trebalo povećati sve penzije umjesto povremenih jednokratnih pomoći.

Na zahtjev NVO Udruženje penzionera Crne Gore - za dostojan život Čovjeka, a shodno Zakonu o javnom informisanju Fond PIO je dostavio osnov i način obračuna usklađivanja penzija u 2022. i januaru 2023. god.

Na osnovu Zakona o penzionom i socijalnom osiguranju i načina obračuna usklađivanja smatramo da su penzioneri uskraćeni i u tom smislu ukazujemo na sljedeće što će biti jedna od prioritetnih aktivnosti našeg NVO prema nadležnim državnim organima:

  • Model usklađivanja uzima u obzir kretanje inflacije i kretanje prosječne plate. Ovakav način usklađivanja bio je takav da je, posmatrajući samo inflaciju, u poslednjih nekoliko godina rast penzija bio niži za oko 4%. Dobar je onaj model usklađivanja koji penzije "štiti" od dejstva inflacije, što u ovom slučaju to nije. To je jedan od razloga zašto je potrebna reforma penzionog sistema.
  • Način usklađivanja od strane Fonda PIO smatramo da je nepovoljan i neopravdan (tumačenje propisa na štetu penzionera) za penzionere jer se koristi kretanje bruto umjesto neto zarade, što je praksa već duži niz godina. Na ovaj način obračunat je niži rast penzija u 2022. god. za oko 15% (Grafikon jasno pokazuje veći rast neto zarade od bruto zarade, tako da pokazatelja bruto zarade u obračunu daje niže povećanje penzija). 

  



 

 

 

 

 

 

 

 

U ukupnom broju korisnika penzija 60% su korisnici starosne penzije, 25% porodične penzije i 15% invalidske penzije.

 

korisnici_penzija.png

 

Prosječna penzija je najveća kod starosnih penzija, slijede invalidske i porodične.

prosječne_penzije_prema_vrsti.png

Na osnovu javno dostupnih podataka prikazanih u tabeli postavljaju se mnoga pitanja:

  • Na osnovu kojih propisa je NVO investitor sa državnim parama i na osnovu čega se ta sredstva u obliku stanova daju u privatno vlasništvo penzionera?
  • Da li je ovaj NVO registrovan kao investitor i da li shodno tome prikazuje poslovanje koji podrazumijeva i jedan vid oporezivanje?
  • Može li NVO da raspolaže sa ovolikim novcem i na osnovu kojih kriterijuma i javno sprovedenih postupaka se dodjeljuju stanovi penzionerima?
  • Ko je odgovoran za netransparentno poslovanje ovog i drugih udruženja koja dobijaju velika državna sredstva iz fonda za penzionere?
  • Zašto je ovo jedini vid rješavanja pitanja smještaja penzionera koji je ograničen na vrlo mali broj, dok s druge strane ima mnogo slučajeva koji se mogu uz manje novca riješiti posebno kada je u pitanju smještaj u domovina kada penzioner ima imovinu koju bi dao za takav smještaj koji prati i zdravstveni monitoring?
  • Treba li nam više domova za smještaj penzionera koji mnogo manje koštaju u odnosu na izgradnju pojedinačnih stambenih jedinica?

 

 

 

 

 

 U manjem broju zemalja u starosnu penziju se ide sa 65 ili više godina.

starosna_granica.png

 

starost_za_penziju.png

 Francuzi masovno štrajkuju protiv penzionih reformi.

štrajkovi.png

Od 2012. do 2020. godine, rashodi za penzije u Crnoj Gori su bili u opadanju. Sa udjelom od 8,5% BDP-a 2019. godine, Crna Gora je trošila manje na penzije od većina zemalja EU, odnosno od bilo koje zemlje Zapadnog Balkana. (UNICEF: SOCIJALNA ZAŠTITA U CRNOJ GORI - Situaciona analiza, Publikovano februar 2023. god.)